clanci01.jpeg
Članci

Pišite o onome čime se bavite i dijelite svoja iskustva sa kolegama.

 

Prepoznata potreba za programima prevencije i edukacijama         

 

       Alkoholizam kao bolest zavisnosti sve je više prisutna i kod mlađih generacija. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije treća je bolest po učestalosti u svijetu, odmah nakon kardio-vaskularnih bolesti i malignih oboljenja koje su na drugom mjestu. Prve definicije o patologiji pijanstva i njihovim psihopatološkim dejstvima nalazile su se još u Aristotelovim zapisima. Takođe, Platon u svojim zakonima raspravlja o alkoholizmu na neuobičajen i psihijatarski način, koji je blizak nekim stavovima sadašnjih naučnika/ca.

      Prema podacima SZO hronični alkoholizam je prekomjerno zloupotrebljavanje alkoholnih pića, a zavisnost od alkohola može inicirati duševni poremećaj ili takve manifestacije koje ukazuju na oštećenje psihičkog i fizičkog zdravlja, odnosa sa drugima i socijalnog i ekonomskog stanja. Svako ponovljeno pijenje, bez obzira na količinu i učestalost koje stvara određene probleme i komplikacije znak je alkoholizma.

alkoholizam

 

MEĐUNARODNI DAN SOCIJALNE PRAVDE

 


            Međunarodni dan socijalne pravde koji se obilježava 20. februara svake godine, predstavlja priliku za globalnu refleksiju o socijalnim, ekonomskim i političkim problemima sa kojima se suočavaju ljudi širom svijeta. Ovaj dan je ustanovljen od strane Ujedinjenih nacija 2007. godine kako bi se podstakla međunarodna zajednica na promovisanje socijalne pravde i borbu protiv neravnopravnosti, diskriminacije i socijalne isključenosti. Njegovo obilježavanje ima za cilj da skrene pažnju na ključne izazove u postizanju socijalne pravde i potrebu za stvaranjem inkluzivnijih, ravnopravnijih i pravednijih društava.

Dan socijalne pravde 620x330

Obilježen 21. septembar
MJESEC BORBE PROTIV ALCHAJMEROVE BOLESTI

Alchajmerova bolest je hronična neurodegenerativna bolest koja uzrokuje postepeno i nepovratno gubljenje pamćenja, sposobnosti govora, svijesti o vremenu i prostoru i eventualno sposobnost brige o sebi. Svjetski dan borbe protiv Alchajmerove bolesti obilježava se od 1994. godine svakog 21. septembra.
Sva udruženja za borbu protiv ove bolesti i druge organizacije širom svijeta ujedinjene su se u naporima da se podigne svijest o ovoj bolesti i njenom uticaju na porodice, zajednice i nacije. Bolest je opisao njemački psihijatar Alojz Alchajmer 1906. godine i tada se smatralo da je ona rijetko mentalno stanje pretežno mladih ljudi. Međutim danas je poznato da je Alchajmerova bolest je degenerativni moždani poremećaj srednjeg ili poznog životnog doba koji uništava neurone i veze u moždanoj kori što dovodi do značajnog gubitka moždane mase, a potom i do postepenog, nepovratnog gubitka pamćenja, sposobnosti govora, svijesti o vremenu i prostoru i na kraju sposobnosti za staranje o sebi.

dementia g9c4c201b81920 830x553

U radovima koji su pred vama možete pročitati  o vršnjačkom nasilju modernog doba koje se odvija u sajber prostoru, te o izazovima profesionalaca u radu sa porodicama čija djeca su svakodnevno izložena različitim internet sadržajima,  kao i  njihovom iskustvu sa sajber vršnjačkim nasiljem.

43b518a7a45469be71309157997b5874

„Sajber nasilje je sve prisutnije među mladima, nekada i sa fatalnim posledicama. Kako za mnoge roditelje i nastavnike internet i društvene mreže predstavljaju nepoznatu teritoriju, ovo nasilje često izmiče njihovoj kontroli" 

Autorke tekstova su Jasna Hrnčč, profesorica na Fakultetu političkih nauka u Beogradu i Nina Lončar, mr socijalne politike i socijalnog rada, doktorantkinja na Fakultetu političkih nauka u Beogradu, zaposlena kao šefica službe za socijalni rad u JU Dom starih “Pljevlja”.

 

Clanak_Vršnjačko_sajber_nasilje.docxNBP_Ukljucenost_roditelja.docx

NBP_Ukljucenost_roditelja.docx

 

Obilježen međunarodni dan porodice

 

Dan porodice

 

Petnaestog maja u svijetu se proslavlja Međunarodni dan porodice koji je proglasila Generalna skupština Ujedinjenih nacija 1994. godine. Ovaj dan predstavlja dobru priliku da se promoviše svijest o problemima i potrebama za resursima povezanim sa ovom važnom temom za cijelo čovječanstvo. Cilj obeležavanja Međunarodnog dana porodice je afirmacija porodice i porodičnih vrijednosti. Porodica je najvažniji oslonac za svako dijete i predstavlja najbolji osnov za odrastanje, iz razloga što  je djetetu potrebna stabilna socijalna zajednica, gdje su partneri ravnopravni, i gdje postoji ljubav, kompromis, poštovanje i prijateljstvo.

U savremenim uslovima življenja, opterećenim tranzicijskim promjenama, svaki čovjek, bez obzira na starosnu dob, kao i kompletna porodica, suočeni su sa ogromnim izazovima.

  8. April Međunarodni dan Roma 

 

romi

Međunarodni dan Roma, najveće etničke manjine u Evropi, ustanovljen je 1990. godine u poljskom gradu Serocku, u znak sećanja na Prvi međunarodni kongres Roma koji je održan u Londonu od 04. do 08. aprila 1971. godine. Na prvom internacionalnom okupljanju predstavnika romske zajednice iz četrnaest zemalja svijeta usvojen je međunarodni naziv Rom, što na romskom znači čovjek, a za himnu je izabrana pesma „Đelem, đelem”, što prevedeno na naš jezik znači „Išao sam, išao”.

Takođe, donijeta je odluka da romsku zastavu čini plavo-zelena dvobojnica sa crvenim točkom u sredini. Plava boja je simbol neba, slobode i bezgraničnog prostranstva, zelena predstavlja travu, put, život obeležen putovanjima, dok crveni točak označava simbol stalnog kretanja.

Romi naseljavaju sve kontinente, uključujući Sjevernu i Južnu Ameriku, Bliski Istok, Aziju i Evropu. Većina Roma živi u Evropi. Procjenjuje se da ih ima između 10 i 12 miliona. Iako se romska zajednica sastoji iz mnogo raznovrsnih grupa, one se uglavnom posmatraju kao jedna cjelina pod nazivom Romi zato što su njihove kulture na izvjestan način povezane. Iako Romi nisu nacija, oni predstavljaju zajednicu bez teritorije pod tim nazivom.

Cilj obeležavanja je da se ukaže na probleme sa kojima se Romi danas suočavaju, ali i da se promoviše njihovo kulturno nasleđe.

OBILJEŽEN SVJETSKI DAN AUTIZMA

Svjetski dan osoba sa autizmom obilježava se svake godine 2. aprila kako bi se podigla društvena svijest, bolje razumjele i prihvatile osobe sa smetnjama iz spektra autizma, čiji je broj prema dosupnim informacijama u porastu, kako u svijetu tako i u Crnoj Gori.

Obilježavanje Svjetskog dana autizma, kao posebnog datuma, predložio je predstavnik Ujedinjenih nacija iz Katara, Moza Bint Naser. Ovaj dan namijenjen je okupljanju organizacija širom svijeta koje se bave temom autizma, sa ciljem da pomognu istraživanju, dijagnozi, tretmanu i prihvatanju osoba koje imaju smetnje iz spektra autizma. Predlog o obilježavanju ovog dana usvojen je bez glasanja na generalnoj skupštini Organizacije Ujedinjenih nacija kao dodatak prethodnim inicijativama UN-a, a sve u cilju unaprjeđenja ljudskih prava.

Autizam kao stanje uglavnom karakteriše slaba ili nikakva socijalna interakcija i komunikacija, kao i ograničeni i ponavljajući obrasci ponašanja. Istraživanja pokazuju da nasljedni faktor ima značajnu ulogu u nastanku autizma, dodatno u kombinaciji sa nekim od sredinskih faktora.  Međutim, važno je naglasiti da je svaka osoba priča za sebe i unutar svog stanja ima osobenosti koje su samo njoj svojstvene, te otuda i naziv spektar. Ovo upućuje na visoku senzibilisanost profesionalaca u radu, te potrebu za individualnim pristupom svakoj osobi.

U Crnoj Gori još uvijek ne postoji registar osoba sa poremećajima iz spektra autizma, ali se procjenjuje da ih u Crnoj Gori ima oko 4.000 u ukupnom broju stanovnika, a prema podacima kojima raspolaže Centar za autizam tj. Centar za rani razvoj, u ovom trenutku postavljena je dijagnoza za više od 300 djece.

NASLOVNESLIKE2 f3600ac1

U praksi su prisutna različita teorijska razmatranja i pokušaji objašnjenja spektra autizma. Prema istraživanjima, kako kažu, pionira u oblasti autizma - razvojnog psihologa Sajmona Barona Koena u pojedinim teorijama ustanovljeno je da „devojčice obično razvijaju empatiju ranije nego dječaci. Empatija uključuje i sposobnost da se prepoznaju misli i osjećanja drugih ljudi, kao i potrebu da se odgovori pravim emocijama. Nasuprot tome, dječaci  su obično više zainteresovani za pravila i obrasce, analiziraju ih i kreiraju sisteme zasnovane na pravilima. Teorija ekstremno muškog mozga, koja je se koristi  pri opisu dječaka sa spektrom autizma,  pretpostavlja da ljudi s autizmom pokazuju ekstrem tipično muškog profila: imaju netaknut, čak natprosječan poriv za sistematizacijom, a ispod prosječnu empatiju. Ljudi s autizmom imaju poteškoće da pročitaju ili interpretiraju nečije misli, namjere i osjećanja. To zovemo kognitivna empatija, ili teorija uma“ i ona predstavlja poseban izazov u radu sa osobama sa spektrom autizma, ali i za njih same. Brižnost i afektivna empatija je njima posebno svojstvena i umju da pokažu emociju. Zato je važno da im na brižnost i toplinim uzvratimo kako bi uspostavili odnos povjerenja sa njima, posebno na relaciji profesionalac-dijete.

Povodom obilježavanja dana autizma širom svijeta organizuju se brojni događaji za naučnu, ali i širu društvenu zajednicu. U tom kontekstu, u ponedjeljak, 01. aprila, Centar za rani razvoj i Centar za nauku organizovali su treći simpozijum o poremećajima iz spektra autizma pod nazivom „Slični i različiti, zajedno“ u amfiteatru Instituta za javno zdravlje Crne Gore. Brojni stručnjaci i predavači, govorili su ovoj važnoj temi iz različitih perspektiva. Ove godine tema se obrađivala ne samo sa medicinskog aspekta, već i u kontekstu drugih sistema na primjer  obrazovanja, ali i novih metoda koje mogu biti značajna podrška profesionalcima u radu. Osim predstavnica Zavoda za socijalnu i dječju zaštitu, simpozijumu su prisustvovali predstavnici roditelja, predstavnici Ministarstva prosvjete, Ministarstva zdravlja, socijalni radnici, medicinski radnici, defektolozi, logopedi, psiholozi a sve  u cilju unaprjeđenja znanja i saznanja kada je u pitanju ova oblast.

Važno je napomenuti, što je na neki način i zaključak ovog skupa, da bez sinergije različitih struka ne može se pružiti pravovremena podrška i stimulacija osobama sa spektrom autizma za njihov razvoj i napredak. Važno je u periodu ranog razvoja krenuti sa intezivnim tretmanima i podrškom ovim osobama i njihovim porodiciama.

Kao metoda koja je korisna i važna za dalje razvijanje i unaprjeđenje u radu sa osobama iz spektra autizma je porodično orjentisana rana intervencija koja kroz multidisciplinarni pristup u porodičnom okruženju pruža roditeljima i djeci upravo onu podršku koja je njima u datom trenutku potrebna. Profesionalci su se na Simpozijumu usaglasili da je ovo polje koje treba podržati u cilju unaprjeđenja podrške porodicama koje imaju djecu sa autizmom.

Zavod za socijalnu i dječju zaštitu nastaviće kontinuirano da akredituje programe obuka relevantne za podizanje svijesti i sticanje vještina profesionalaca u sistemu socijalne i dječje zaštite za pružanje kvalitetnijih usluga i podrške osobama iz spektra autizma.

 

 

 

 

 

Svjetski dan borbe protiv alkoholizma

 

d346717cf778288a0a26c630c58282ed

 Danas se obilježava Svjetski dan borbe protiv alkoholizma koji je jedan od značajnih javnozdravstvenih problema današnjice. 

Prema klasifikaciji Svjetske zdravstvene organizacije, alkoholizam je bolest zavisnosti koja zahtijeva dugotrajno liječenje i oporavak. Alkoholizmu prethodi tzv. ”predalkoholičarsko stanje” – prekomjerno pijenje alkoholnih pića kroz duži vremenski period, koje postupno dovodi do stvaranja zavisnosti o alkoholu.

Kod nas ali i u svijetu poseban problem je alkoholizam i uživanje alkohola kod mladih. Istraživanja pokazuju da se kod mladih najčešće na početku  ne radi o alkoholizmu, nego o učestalom pijenju alkohola, koje tek u kasnijim godinama prerasta u alkoholizam.

Istraživanja u Crnoj Gori su pokazala da alkohol najviše piju osobe starosti od 15 do 34 godine. Stručnjaci upozoravaju i na činjenicu da kao društvo podstičemo konzumiranje alkohola. U našem kontekstu kultura pijenja ukorijenjena je u tradiciji, običajima i ritualima koji  nekad i normalizuju ovu pojavu i baca sjenu na ono što u nekim slučajevima predstavlja i zavisnost.

Potrošnja alkohola po glavi stanovnika povećala se u gotovo svim zemljama svijeta, a posljedično se povećao i broj osoba koje pate od bolesti koje nastaju kao posljedica zloupotrebe alkohola. Prema posljednjim globalnim procjenama SZO, 283 miliona ljudi starijih od 15 godina živi sa poremećajima nastalim kao posljedica štetne upotrebe alkohola, što čini 5,1% ukupne odrasle populacije. Zavisnost od alkohola, kao najteži oblik poremećaja, pogađa 2,6% odraslih osoba ili 144 miliona ljudi.

Procijenjeno je da u svijetu 237 miliona muškaraca i 46 miliona žena pati od alkoholizma. Najviši broj je zabilježen u Evropi i Americi, a poremećaji uzrokovani konzumacijom alkohola češći su u razvijenim zemljama. Alkohol uzrokuje 3 miliona smrti godišnje (5,3% od ukupnog broja) i gubitak 132,6 miliona (5,1% od ukupnog broja) godina izgubljenih zbog nesposobnosti (Disability Adjusted Life Years - DALY). U Evropi se procijenjuje da godišnje oko 1 milion osoba umre od posljedica korišćenja alkohola što čini 10% svih uzroka smrtnosti (najviše njih se dešava u mladom životnom dobu).

Ovi podaci nam pokazuju da postoji znatno izražena potreba za implementacijom edukativnih i preventivnih programa o alkoholu kao najčešće korišćenoj legalnoj drogi mladih, ne samo u okviru obrazovnog sistema još od najranijih razreda, već

i u okviru lokalnih zajednica, pa i šire. 

Ne smijemo zaboraviti da bolest zavisnosti od alkoholizma  ne pogađa samo pojedinca koji konzumira, već i čitavu porodicu, zato problemu treba pristupiti sistemski i pružiti adekvatnu i pravovremenu podršku čitavoj porodici.

 Obzirom da je alkoholizam složen problem i izazov kako pojedinca tako i društva u cjelini,  potrebno je raditi multisektorski i dati ulogu i važnost različitim akterima u rješenju gore navedenih problema, počev od uprave policije, ugostitelja i prehrambenih trgovaca, do zdravstvenih radnika. Svaki subjekt iz ovog domena itekako može doprinijeti prevenciji štetne upotrebe alkohola.

Nužno je da se sistem socijalne i dječje zaštite u saradnji sa drugim sistemima intezivnije bavi prevencijom, tretmanom, oporavkom osobama koje boluju od zavisnosti od alkohola.

Svjetski dan osoba sa Daunovim sindromom

Daunov sindrom

Danas je Svijet odlučio da se o njima govori, jer danas je 21. mart, svjetski dan osoba sa Daunovim sindromom. Da se danas okrenemo njihovom osmijehu kojim dozivaju tiho sve ljude oko sebe i ne traže ništa za uzvrat, osim osmjeh.

Danas, a sjutra?

Da li se uopšte može govoriti i misliti bolje od roditelja djece sa ovakvim osmijehom? Da li je sve oskudno u odnosu na taj glas? Jeste.

Zato će ovaj prostor ispuniti glas majke, koji, ukoliko se hoće biti društvo čiji temelj jeste zdrava osnova za čvrtstu građevinu koju ne može ni jedan vjetar poljuljati, onda bi bilo potrebno da ovo bude glas svih nas.

„Niko sam ne može učiniti velike stvari ali svako može činiti male stvari sa puno ljubavi i tako zajednički možemo napraviti velika djela.

Mi roditelji djece sa smetnjama u razvoju možemo uraditi mnogo ali ne i dovoljno. Potrebni ste nam vi. Za uspijeh je potreban timski rad.

Potrebna si nam ti bako, potrebna si nam ti tetka, potrebna si nam ti vaspitačice i ti učiteljice. Potreban si nam ti treneru i ti komšija. Potreban si nam i ti nastavniče matematike i informatike. Potrebna si nam nastavnice biologije i ti nastavnice engleskog. Potrebna si nam i ti doktorice, direktorice. Potrebna si nam i ti nastavnice muzičkog ....

Potrebna si nam ti Gradonačelnice i ti Predsjedniče. Potreban nam je cijeli sistem koji će da nas vidi i čuje.

Potrebna nam je vaša ljubav, razumijevanje, empatija, vaša solidarnost. Potrebno je da svi uradimo malo više od onoga što nam je u ugovorima napisano.

Ne žmurimo . Širom otvorimo oči.

Nije ovo pismo kritike pojedinaca već apel svima nama da budemo jedna cjelina, jedno društvo u kome ćemo svi biti ravnopravni i imati jednake mogućnosti.

Zajedno možemo više“

„Ako me pitate da li se plašim ?

Više ne.

Ako me pitate da li sam srećna?

Jesam beskrajno.

Ako me pitate da li je teško?

Bilo je , više nije.

Ako me pitate odakle crpim snagu?

Iz njenih uspjeha.

Ako me pitate da li smo mogli više ?

Možda jesmo al smo jedino ovako umjeli.

Ako me pitate kako sam se suočila sa dijagnozom?

.............................Kažu da tek kad ispričaš svoju priču bez suza možeš reći da si ozdravio od prošlosti.

Koliko je još godina potrebno za totalno ozdravljenje ili smo mi vječiti rekonvalescenti?“

#downsindromeday

#downsindromlove

#downsindromegirl

#podrška

#razumijevanje

#prihvatanje

#tolerancija

#ljubav

Đurđina Majka Mirela

(tekst i fotografije su objavljene uz saglasnost majke Mirele)

Zadatak svih nas kao društva, a posebno profesionalaca iz pomažućih profesija je da obezbijedimo sigurno, neosuđujuće, nediskriminušuće okruženje koje će da omogući razvoj svih potencijala osoba sa Daunovim sindromom. Neophodno je sistemski obezbijediti jednake šanse da dostupnost obrazovanju, zaposlenju i učešću u zajednici osobama sa Daunovim sindromom, jer se pokazalo kroz uporednu praksu da oni mogu da budu itekako produktivni i kreativni u različitim profesijama.

Pred nama je zadatak, jer oni to zaslužuju , zato što svojim osmjehom i dobrotom oplemenjuju ovaj svijet!

Daunov sindrom 1https://www.facebook.com/stories/102571501891852/UzpfSVNDOjkyMDQ5NTYzMzIwNDQ0Nw==/?view_single=1

Potkategorije

5000100 flag

  Finansira Evropska unija

Ovaj sajt izrađen je u okviru regionalnog programa za ublažavanje uticaja pandemije COVID-a-19 na djecu i roditelje na Zapadnom Balkanu i u Turskoj koji finansira Evropska unija, a podržava UNICEF.

Sadržaj sajta je isključiva odgovornost Zavoda za socijalnu i dječju zaštitu Crne Gore i nužno ne odražava stavove Evropske unije i UNICEF-a.