clanci01.jpeg
Članci

Pišite o onome čime se bavite i dijelite svoja iskustva sa kolegama.

Obilježen dan socijalnog rada

 

Socijalni radnici svake godine 19. marta obilježavaju Međunarodni dan socijalnog rada u skladu sa odlukom Međunarodne federacije socijalnog rada (IFSW). Ovaj datum obilježava se svake godine, trećeg utorka u martu, organizovanjem stručnih skupova i drugih aktivnosti s ciljem promovisanja primjera dobre prakse i zalaganja za prava i interese posebno osjetljivih socijalnih grupa.

Prema definiciji Međunarodne federacije socijalnih radnika (IFSW), profesija socijalnog rada promoviše socijalne promjene, rješavanje problema kroz međuljudske odnose i osnaživanje i oslobađanje ljudi kako bi se poboljšala njihova dobrobit.

Prve definicije naglašavale su da socijalni rad uključuje milosrđe, pomoć siromašnima i čovjekoljublje. Odsjek za socijalni rad OUN, 1960. godine definiše socijalni rad kao profesiju čiji je zadatak pružanje pomoći u cilju boljeg prilagođavanja pojedinaca i društvene sredine, odnosno kao profesiju u službi razvoja ličnostigrupa i zajednice. Veća profesionalizacija struke dovela je do definicije Internacionalnog udruženja socijalnih radnika koja ističe da je to organizovana i na naučnim principima zasnovana profesija u cilju pomoći pojedincimagrupama i zajednicama da ponovo uspostave svoje izgubljene mogućnosti za socijalno funkcionisanje i stvaranje povoljnih uslova za ostvarivanje postavljenih ciljeva.

Koristeći teorije ljudskog ponašanja i socijalnih sistema, socijalni rad interveniše na tačkama na kojima su ljudi u interakciji sa svojim okruženjem. Principi ljudskih prava i socijalne pravde su fundamentalni za socijalni rad.

Zavod za socijalnu i dječju zaštitu će nastaviti da pruža kontinuiranu podršku socijalnim radnicima u sistemu socijalne zaštite kroz edukacije koje jačaju njihove kompetencije i kroz superviziju koja ima za cilj da im pomogne da lakše prevaziđu svakodnevne izazove sa kojima se susrijeću u radu.

 

Ljudska prava 696x392 1

10. decembar – Dan ljudskih prava se u svijetu obilježava kao Međunarodni dan ljudskih prava i kao  godišnjica usvajanja Univerzalne deklaracije o ljudskim pravima. Opštim deklaracijom UN o ljudskim pravima iz 1948. godine se garantuje da su svi ljudi rođeni slobodni, s jednakim dostojanstvom i pravima. Ovo je prvi dokument koji je na međunarodnom nivou donio katalog ljudskih prava, koji se sastoji od građanskih, političkih, ekonomskih, socijalnih i kulturnih ljudskih prava. Prvi član Univerzalne deklaracije glasi: Sva ljudska bića rađaju se slobodna i jednaka u dostojanstvu i pravima. Ona su obdarena razumom i savješću i jedni prema drugima treba da postupaju u duhu bratstva.

 

3.decembar - Međunarodni dan osoba sa invaliditetom 

 

osobe s invaliditetom zene foto 2 Copy

Odlukom Ujedinjenih nacija 3. decembar proglašen je Međunarodnim danom osoba s invaliditetom. Komisija za ljudska prava Ujedinjenih nacija pozvala je zemlje članice da 3.  decembar obilježavaju sa ciljem podizanja svijesti o pitanjima jednakosti ljudskih prava i učešća osoba s invaliditetom u društvu. Uključivanje osoba s invaliditetom u sve segmente društva jedan je od ključnih uslova za poštovanje ljudskih prava i održivi razvoj. Tema Međunarodnog dana osoba sa invaliditetom (IDPD) 2023. godine je: „Ujedinjeni u akciji za spasavanje i postizanje ciljeva održivog razvoja za, sa i od strane osoba sa invaliditetom“.

Učestvovanje u Međunarodnom danu osoba sa invaliditetom je značajan način da se pokaže podrška pravima i dobrobiti osoba sa invaliditetom kroz naglašavanje važnosti inkluzivnosti, pristupačnosti i jednakih mogućnosti za osobe sa invaliditetom.

 

ŠESNAEST DANA AKTIVIZMA PROTIV NASILJA NAD ŽENAMA

 

Generalna skupština Ujedinjenih nacija je 1999. godine rezolucijom 54/134 službeno potvrdila 25. novembar za Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama sa ciljem da se širom svijeta podigne svijest o ovom problemu i pozvala vlade, međunarodne organizacije i nevladine organizacije da organizuju različite aktivnosti i diskutuju o ovom pitanju i načinima njegovog rješavanja.

Svjetski dan djeteta, 20. novembar

Svjetski dan djece obilježava se svake godine 20. novembra jer je toga dana 1989. godine usvojena Konvencija o pravima djeteta. Kao međunarodni dokument Ujedinjenih naroda, Konvencija sadrži univerzalne standarde koje države moraju jamčiti svakom djetetu. Konvenciju je do danas potpisalo 196 zemalja, čime je postala najbrže i najšire prihvaćen sporazum na području međunarodnih ljudskih prava. Time je svijet dao obećanje da će svoj djeci biti osigurana jednaka prava te da će učiniti sve kako bi se zaštitila i osigurala njihova prava na preživljavanje, razvoj, učenje i razvijanje do punih potencijala, bez diskriminacije.

TRGOVINA LJUDIMA, PROBLEM SVJETSKIH RAZMJERA

Evropska komisija je na preporuke Evropskog parlamenta, 18. oktobar proglasila Evropskim danom borbe protiv trgovine ljudima. 

Trgovina ljudima, posebno ženama i djecom je problem svjetskih razmjera koji pogađa sve zemlje, bez obzira na društvene, političke ili ekonomske prilike koje vladaju u njima. Izvršenje ovog krivičnog djela u većem broju slučajeva podrazumijeva organizovanu kriminogenu strukturu i više povezanih krivičnih djela (korupcija, pranje novca, i sl.). Ovaj fenomen, obuhvatajući faze vrbovanja, transporta i eksploatacije žrtava, u svojim različitim oblicima dešava se na teritoriji zemalja porijekla, tranzita i krajnjeg odredišta. Žene, djeca i muškarci koji su žrtve trgovine ljudima podvrgavaju se raznovrsnim oblicima zlostavljanja i iskorišćavanja kojima se povrjeđuju njihova osnovna ljudska prava.

 

trgovina ljudima pixabay 2

Danas je 17. oktobar Međunarodni dan borbe protiv siromaštva

Dostojanstvo za sve u praksi je krovna tema obilježavanja Međunarodnog dana borbe protiv siromaštva u cilju okončanja siromaštva, zaštite planete i obezbeđivanja da svi ljudi svuda uživaju u miru i prosperitetu.
SIROMASTVO
Trenutno 1,3 milijarde ljudi i dalje živi u višedimenzionalnom siromaštvu, od kojih su skoro polovina djeca i mladi.

Svake godine jaz između bogatih i siromašnih postaje sve veći. U protekloj godini, dok se milioni bore sa erozijom radničkih prava i kvaliteta posla, korporativna moć i bogatstvo milijardera zabilježili su rast bez presedana. Siromaštvo i nejednakost su rezultat namjernih odluka ili nečinjenja koje obeshrabruju najsiromašnije i marginalizovane u našim društvima i krše njihova osnovna prava. Tiho i kontinuirano nasilje siromaštva – socijalna isključenost, strukturalna diskriminacija i obesnaživanje – otežava ljudima koji su zarobljeni u ekstremnom siromaštvu da iz njega izađu.

images

 

Svjetski dan mentalnog zdravlja obilježava se danas, kao i svake godine 10. oktobra.

 

Svjetski dan mentalnog zdravlja ima za cilj podizanje svijesti u globalnoj zajednici o ključnim problemima mentalnog zdravlja i preduzimanje akcija za stvaranje trajnih promjena u toj oblasti, kroz saradnju sa različitim partnerima.

Ovogodišnji slogan nosi naziv “Mentalno zdravlje je univerzalno ljudsko pravo“.

Stanje mentalnog zdravlja ne bi trebalo da predstavlja razlog da se neko liši onih najvažnijih prava, ljudskih prava. Nažalost, ljudi sa mentalno zdrastvenim problemima se i dalje diskriminišu širom svijeta i bivaju isključeni iz zajednica.

Svjetski dan mentalnog zdravlja ima za cilj podizanje svijesti u globalnoj zajednici o ključnim problemima mentalnog zdravlja i preduzimanje akcija za stvaranje trajnih promjena u toj oblasti, kroz saradnju sa različitim partnerima.

25% svjetske populacije (svaka četvrta osoba na svijetu) boluje od nekog mentalnog poremećaja. Među najčešćim poremećajima anksiozni su i depresivni poremećaji.

Dobro mentalno zdravlje ne znači odsustvo emocija poput ljutnje, tuge, tjeskobe i sličnih neugodnih emocija koje svi ponekad osjećamo. Dobro mentalno zdravlje omogućuje nam da se uspješno nosimo s teškim emocijama koristeći svoje resurse i alate koji su nam na raspolaganju.  

Važnosti mentalnog zdravlja pojedinaca i društva u cjelini polako postajemo sve svjesniji i to se ogleda u inkluzivnijim društvima i javnim politikama.

Svako, ko god i gdje god bio, ima pravo na najviši mogući standard mentalnog zdravlja. To uključuje pravo na zaštitu od rizika mentalnog zdravlja, pravo na dostupnu, pristupačnu, prihvatljivu i kvalitetnu brigu te pravo na slobodu, nezavisnost i uključenost u zajednicu.

„Vrijeme korone“ uticalo je na razne aspekte našeg života, kako privatnog, tako i profesionalnog. Prilagođavali smo se kako smo umjeli, kako nam je nametnuto i kako su okolnosti zahtjevale.

Razvojno - integrativna supervizija u Crnoj Gori, koja je tek napravila svoje prve korake, našla se pred prvim velikom izazovom – kako okupiti stručnjake na jednom mjestu, a obezbjediti im sigurnost i kvalitet supervizijske podrške?

prof. dr. sc. Marina Ajduković u martu/aprilu 2020.godine, U Ljetopisu socijalnog rada, objavljuje članak pod nazivom „Supervizija »na daljinu« u vrijeme covid-19 krize:hrvatska perspektiva“.   

marina ajdukovicprof. dr. sc. Marina AjdukovićPolazeći od analize međunarodnih iskustva te naših početnih iskustava, ponuđene  su  prve smjernice“početnike”za planiranje i provođenje online supervizije. Problematizirani su etički i pravni  aspekti   zaštite supervizanata i njihovih    klijenata/korisnika, IT aspekti i praktični aspekti supervizijskog rada online. Također   su opisana obilježja podržavajuće supervizije, uključujući   emocionalnu regulaciju u supervizijskom procesu,  koji je u   doba korona epidemije nužno online.“

 

 

 Supervizija na daljinu u vrijeme COVID19 krize - hrvatska perspektiva - Marina Ajduković.pdf

Potkategorije

5000100 flag

  Finansira Evropska unija

Ovaj sajt izrađen je u okviru regionalnog programa za ublažavanje uticaja pandemije COVID-a-19 na djecu i roditelje na Zapadnom Balkanu i u Turskoj koji finansira Evropska unija, a podržava UNICEF.

Sadržaj sajta je isključiva odgovornost Zavoda za socijalnu i dječju zaštitu Crne Gore i nužno ne odražava stavove Evropske unije i UNICEF-a.