Obilježen međunarodni dan porodice
Petnaestog maja u svijetu se proslavlja Međunarodni dan porodice koji je proglasila Generalna skupština Ujedinjenih nacija 1994. godine. Ovaj dan predstavlja dobru priliku da se promoviše svijest o problemima i potrebama za resursima povezanim sa ovom važnom temom za cijelo čovječanstvo. Cilj obeležavanja Međunarodnog dana porodice je afirmacija porodice i porodičnih vrijednosti. Porodica je najvažniji oslonac za svako dijete i predstavlja najbolji osnov za odrastanje, iz razloga što je djetetu potrebna stabilna socijalna zajednica, gdje su partneri ravnopravni, i gdje postoji ljubav, kompromis, poštovanje i prijateljstvo.
U savremenim uslovima življenja, opterećenim tranzicijskim promjenama, svaki čovjek, bez obzira na starosnu dob, kao i kompletna porodica, suočeni su sa ogromnim izazovima.
Žena je odavno izašla iz kućnog okvira i sve je više usmjerena na posao, karijeru, na sticanje, dok su, s druge strane, i muške uloge usložnjene. To je opšti trend u svijetu pa i u Crnoj Gori. Od muškaraca se i dalje očekuje da stiču, da obezbjeđuju sigurnost i zaštitu, a istovremeno da budu pažljivi, osjećajni, nježni, da budu uključeni u aspekt neposrednog staranja o djeci, što ranije nije bila praksa. Imamo promjenu i po pitanju starosne granice za udaju i za majčinstvo, što takođe utiče na concept porodičnog života.
Sloboda je u percepciji nečeg poželjnog, jer svi članovi porodice očekuju neki veći stepen slobode. I to je promjena u odnosu na raniji period. Žena je ta koja se više pita, jer muškarac nije jedini izvor koji hrani porodicu, koji doprinosi. Tako je i ranija ravnoteža, sa podijeljenim ulogama u porodici, sada u velikoj mjeri uzdrmana. Uz veći stepen slobode, čak i promjene nečega što je bilo kruto i hijerarhijski postavljeno, ali, jasno i čvrsto, sada proizvode puno više dilema I izazova , nego što je to bio slučaj u ranijem period.
U svim društvenim promjenama ženska uloga u porodici je usložnjena i najveći problem je to „žongliranje“ između različitih uloga koje su žene preuzele. Žene su uvijek tradicionalno odgovorne za brigu o porodici, za njegu, kontakt, a sada su osvojile i jedno novo područje, te se postavlja pitanje - koliko sve to mogu uskladiti i ostati uspješne na svim poljima. Zbog toga se traži njihovo pojačano angažovanje, ulaganje puno više energije, a sve to često vodi ka iscrpljivanju. Zbog toga je preovladalo mišljenje da je „najbolja žena - ona žena koja ima pomoć supružnika ili članova porodice
Porodična konfiguracija se promijenila u smislu doprinosa finasijskog ali i broja i karakteristika članova porodice. Sve to usložnjava i sistemski odgovor usmjeren na održavanje zdravih porodičnih konstelacija i baze za vaspitanje djece.
Savremeni izazovi kao što su sve raniji ili kasniji ulazak u brak, veći broj razvoda, jednoroditeljskih prorodica,, porodica bez djece samo su neki od porodičnih oblika koji su doživljeli tranziciju i iziskuju u kriznim situacijama i izazovima specifičan pristup i senzibilitet u radu stručnjaka sistema socijalne i dječje zaštite .
Važno je konstatovati da uprkos svim izazovima, tranziciji uticaju različitih faktora porodica opstaje samo se njena struktura I djelimično funkija mijenja. Porodica uprkos svemu ostaje tvorevina koja I dalje ima nezamjenjivu ulogu jer osigurava podršku, toplinu, sigrnost, skladan bračni odnos, a porodična atmosfera omogućava skladan emotivni život i amortizovanje stresova, burne i dinamične svakodnevice.
Od načina na koji jedna porodica utisne psiho-socijalne karakteristike svojim članovima u znatnoj mjeri zavisi i izgled cjelokupne ličnosti su trajnim obilježjima koji ostaju tokom cijelog života.
Nasilje je pojava i pošast savremenog doba koja ozbiljno prijeti da naruši koncept zdrave porodice koja je stimulativna za rast i razvoj članova porodice. Ova pojava zahtijeva energičniji , sistemski i međusektorski priostup kako bi se očuvali i zaštitili oni koji trpe unutar onoga što se ranije u zvalo “privatna sfera”.
Razvojne faze djece bivaju sve izazovnije za roditelje, neophodno je obezbijediti adekvatne škole roditeljstva i u dovoljnoj mjeri pristupačnost istih svima, kao i funkcionalnost različitih savjetovališta za brak i porodicu. Na ovaj način osnažujemo i preveniramo moguće rizike unutar porodice.
Ne smijemo zaboraviti podršku porodicama koje imaju djecu sa smetnjama u razvoju, te razvijati usluge po mjeri svakog djeteta i porodice kako bi kao društvo obezbijedili jednake šanse za učeće u društvenoj zajednici i zadovoljstvo svih članova porodice.
Ulažući u podršku porodicama ulažemo u budućnost i stvaramo preduslove za zdravo društvo.
Stručnjaci navode da ne postoji idealna porodica postoje one koje su u manjoj ili većoj mjeri zdrave i funkcionalne i koje opstaju koristeći se najvećim dijelom ličnim snagama ali i uključivanjem sistemske podrške. .
Socijalna i dječja zaštita kao razvijen sistem podrške, naročito ranjivim kategorijama društvene zbilje, predstavlja osnov osnaživanja i kontinuiranog praćenja potreba korisnika koji dolaze iz ugroženih i ranjivih porodičnih sistema.
S tim u vezi socijalna politika je usmjerena na razvijanje spektra različitih usluga koje predstvaljaju podršku porodicama u ciju očuvanja istih i obezbjeđivanja sigurnog i srećnog djetinstva djeci.
